Situacija u kojoj se nalazimo zbog epidemije Korona virusa za sve nas je nova i pred svima nama su izazovi, kako u profesionalnom tako i u svakodnevnom životu. Mjere samoizolacije, socijalnog distanciranja, ograničavanje kretanja, škola online, rad od kuće i gubitak radnog mjesta samo su neke od promjena u životnoj rutini koje zahtijevaju prilagođovanje svih nas i nekim pojedincima nije nimalo lako da se prilagode na novonastalu situaciju (epidemiju), iz tog razloga im je neophodna stručna pomoć psihologa.
U ovom tekstu navešćemo neke od preporuka i tehnika pomoću kojih ćete se lakše suočiti sa svojim aktuelnim emocijama, te umanjiti negativne posljedice stresa na vaše fizičko i mentalno zdravlje.
1.Vježbe disanja; Ljudi pod stresom jednostavno “zaborave” disati te dišu plitko i nepravilno. Vježbama disanja može se neutralisati ili barem umanjiti značajno djelovanje stresa. Mogu se ublažiti mišićna i psihička napetost, smanjiti krvni pritisak, šećer u krvi i holesterol.
Duboko disanje; Predlažemo da naučite i primijenite pravila dubokog disanja. Za ovu metodu samopomoći potrebno je usvojiti tehniku dubokog abdominalnog (trbušnog) disanja. 4-5 dubokih i pravilnih udisaja i izdisaja bitno utiče na smanjenje napetosti. Duboko abdominalno disanje donosi puno više kiseonika u pluća u poređenju sa uobičajenim površinskim disanjem. Na taj način se indirektno poboljšava cirkulacija i mozak dobija novu količinu “svježe” krvi obogaćene kisikom.
Postupak izvođenja vježbe dubokog disanja; treba započetisjedeći uspravno na stolici. Stopala trebaju biti oslonjena na podlogu, a leđa udobno naslonjena. Ruke treba staviti na svoj stomak i prsni koš te pokušati postići da se prvo izdigne ruka koja je na trbuhu. Poslije, treba mirno i polako udahnuti vazduh na nos i pustiti da se stomak napuše kao balon. Kad se trbuh “izboči”, treba prijeći na punjenje prsnog koša vazduhom. Izdah se izvodi na usta, obrnutim redoslijedom. Prvo izlazi zrak iz prsnog koša, a tek onda iz trbuha. Prilikom izdisaja, treba opuštati ramena i ostatak tijela. Kada uvježbate duboko abdominalno disanje, predlažemo da pokušate nakon udaha zadržati vazduh oko 4 sekunde. Izdah neka traje dvostruko duže od udaha.
2.Ponašanje
Bitno je da u vanrednim okolnostima napravite svoju dnevnu rutinu, pokušajte napraviti dnevni plan.
- Ustanite u isto vrijeme, doručkujte i krenite sa radom ako radite od kuće.
- Napravite pauzu za ručak i nastavite.
- Nakon što se obavili radne aktivnosti odvojite vrijeme za neke od ugodnih aktivnosti.
- Planirajte i organizujte ugodne aktivnosti u kući: gledanje serija, filmova, društvene igre, igrice na kompjuteru, čitanje knjiga, crtanje, sviranje, pjevanje, kuhanje, itd.
- Uradite sve ono o čemu ste nekada maštali, a za šta ranije niste imali vremena.
- Pričajte viceve i gledajte komične filmove. Humor je jako važan i za raspoloženje.
- Gledajte informativni program / vijesti samo dva puta na dan i slijedite sve savjete našeg kriznog štaba. Ne „guglajte“ previše na internetu o virusima, bolestima..
- Odmarajte se, spavajte što više. Jedite zdravo. Ne prejedajte se, nemojte jesti previše slatkiša, piti previše alkohola, nemojte piti previše kafe. Kofein, nikotin i alkohol stimulišu (podižu) anksioznost.
- Pušite što manje, iskoristite ovaj trenutak i donesite odluku o prekidu pušenja.
- Koristite što manje lijekova za smirenje samoinicijativno tj. savjesno slijedite upustva doktora i psihijatara za svaki lijek.
- Održavajte socijalne kontakte preko telefona, Vibera, Skypea.
- Održavajte redovnu ličnu higijenu i urednost u stanu ili kući.
- Fizička aktivnost je izuzetno bitna kako za tijelo tako i za psihu jer doprinosi stvaranju endorfina koji nas smiruju.
Važno je da se ponašamo odgovorno prema sebi i našoj okolini.
Ukoliko osjećate određene psihičke tegobe i neadekvatno se suočavate sa stresom zbog novonastale situacije možete da se zakažete online savjetovanje sa našim psihologom na brojeve telefona: 051/257-150 ili 066/755-755, takođe na e-mail adresu; info@preventiva medical.com