Pojava novog virusa predstavlja nešto o čemu ne znamo puno, samim tim naš strah je veći te se pojačava subjektivni osjećaj opasnosti i straha od neizvjesnosti. Strah u toku pandemije Korona virusa u svijetu i kod nas je normalna reakcija. Strah nam u određenoj mjeri može pomoći da se usmjerimo na svoje zdravlje i brigu o istom. Sa druge strane pretjerani strah i osjećaj panike mogu nam više štetiti nego koristiti.

– Prvo i osnovno u toku pandemije jeste da se informišemo iz pouzdanih izvora informacija. Važno je da budemo u toku sa novonastalom situacijom i da ograničimo informisanje.

– Zatim važno je da pokušamo upravljati ličnim doživljajem opasnosti  korištenjem jednostavnih pitanja kao što su: Da li postoji razlog zbog kojeg sam u povećanom riziku od zaražavanja?, Jesam li bio/la u u kontaktu sa mogućim izvorom zaraze? Ovim pitanjima smanjujemo mogućnost doživljaja rizika i prijetnje na nesvjesnom nivou, odnosno racionalnije razmišljamo o samoj opasnosti.

-Neophodno je poštovati sve preventivne mjere (socijalna distanca, higijena), jer odgovornim ponašenjem štitimo i sebe i druge od potencijalne zaraze.

– Moramo osvijestiti brigu o sopstvenom zdravlju kod hroničnih i zaraznih oboljenja te voditi računa kako o tjelesnom tako i o mentalnom zdravlju.  Normalizaciji emocionalnih reakcija doprinose kratke i jednostavne poruke kao i empatičan pristup normalnim stresnim reakcijama.

– Ne reaguju svi pojedinci jednako na stresne situacije, neki reaguju sa većom dozom straha i tjeskobe. Samim tim je potrebno pružiti psihološku podršku tim osobama. Važno je promovisati optimizam, ali ne treba zaboraviti na realnu situaciju. Pojedince treba umiriti, pomoći im, ne osuđivati i ne podcjenjivati, jer je svakom njegov strah realan.

-Važno je međusobno povezivanje i davanje neophodne pomoći i podrške svima,  pri tome treba se pridržavati svih mjera opreza, posebno socijalne distance. U tome nam može pomoći savremena tehnologija i društvene mreže.

Close Menu